Epidemija bolesti srca

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u Evropi. Srbija je na trećem mestu u Evropi po broju obolelih i smrtnosti usled KVB.

Epidemija kardiovaskularnih bolesti godinama je prisutna širom sveta, a među njima svakako primat drži koronarna bolest. Danas sve medicinske službe pokušavaju da se organizuju u smislu što boljeg lečenja obolelih od KVB. Razvjenje zemlje su dosta postigle u pogledu lečenja pa se mogu pohvaliti da su delimično uspele da uspore trend oboljevanja ali i smrtnosti od oboljenja srca.

Treba naglasiti da Srbija u ovoj sferi ne zaostaje pa su tako formirani ,širom zemlje, različiti centri za invazivnu dijagnostiku i lečenje srčanih bolesti u svim većim gradovima Srbije .

 

KCS u Beogradu kao nosilac edukacije,teorije i prakse u lečenju kardiovaskularnih oboljenja, zbrinjava više od hiljadu infarkta godišnje, a slična je situacija u ostalim centrima u Srbiji gde u svakom trenutku bolesnik može dobiti stent u infarktom zahvaćenu arteriju. 

Najbitinije je ipak,da ne zaboravimo na ono bez čega se bolest ne javlja -faktore rizika, i prevenciju bolesti kao skup medicinskih delatnosti od izuzetnog značaja za smanjenje učestalosti oboljevanja. To se može postići ukoliko se uporedo sa lečenjem podjednak (ako ne i veći) prostor pokloni prevenciji kardiovaskularnih bolesti u cilju smanjenja faktora rizika za razvoj hipertenzije, šećerne bolesti, gojaznosti, poremećaja lipida. Uporedo ,potrebno je suzbijati štetne navike : pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti, nedostatak svesti o godišnjim sistematskim pregledima radno sposobnog stanovništva…Poseban značaj zauzima zdrava ishrana bogata voćem, povrćem, mlečnim proizvodima sa niskim sadržajem masti, belim mesom uz smanjenje soli i unosa alkohola što u ogromnoj meri doprinosi smanjenju pojave KVB. 

Sve navedeno upućuje da je svakoj većoj zdravstvenoj ustanovi pored svih prostorija koje već imaju neophodno i Savetovalište za prevenciju bolesti, posebno kardiovaskularnih gde bi lekar  identifikovao faktore rizika i određivao ukupan rizik za nastanak KVB davao informacije o zdravom životu i individualnom načinu ishrane uz promenu životnih navika kako bi se ukupni rizik za nastanak bolesti smanjio ili sveo na minimum.